Da, možete naučiti kako postati optimist!

Svi povremeno imamo loše dane, no to ne znači da nismo optimisti. Osim toga, optimizam ne znači da baš sve moramo gledati kroz ružičaste naočale, a osobito ne zanemariti realne životne okolnosti, samo zato jer nam se ne sviđaju. Neki ljudi imaju sreće pa su naprosto po prirodi optimističniji, lakše se nose s nedaćama, u svemu nastoje vidjeti samo dobru stranu (jer ona uvijek postoji). Nažalost, postoje i oni kojima je čaša uvijek napola prazna, a mnogi od njih reći će kako nisu sretni što se tako osjećaju. Tim više, što studije pokazuju kako je pesimizam zapravo loš za opće zdravlje čovjeka.

Recimo, jeste li u stanju prepoznati besmislicu i u sljedećoj tvrdnji: “Pesimizam je opasan po zdravlje.”?

Baš to s nevjerojatnim pomanjkanjem takta poručuju liječnici koji su nedavno objavili rezultate istraživanja o povezanosti optimizma i pesimizma sa zdravljem i smrtnošću.

Ne, nije sporno da je pesimizam ima uske veze s bolešću. Problem je u predstavljanju pesimizma i optimizma kao nečeg što se može po volji odbaciti ili usvojiti.

Imate li optimističan mozak?

Istraživači sa Sveučilišta u Pittsburghu, obradivši velik broj žena, još su jednom potvrdili dobro poznatu pretpostavku da pesimistički nastrojeni ljudi imaju lošije zdravlje od optimističkih. Konkretno, pokazalo se da optimistične žene imaju nižu stopu srčanih bolesti i općenito duži životni vijek u usporedbi s pesimističnima. Optimisti osim toga imaju niže stope dijabetesa, visokog tlaka, visokog kolesterola, pretilosti i ovisnosti o pušenju.

Moguće je da će neki od izliječenih pesimista postati manje pronicljivi u pogledu prepoznavanja nepovoljnog razvoja okolnosti. No, istina ne donosi uvijek sreću; ponekad je malo obmane poželjnije!

Ovi su rezultati istraživanja zacijelo točni, koliko je točno i da ljudi bez nogu teže hodaju od onih sa zdravim nogama. Međutim, kao što invalid ne može nabaviti udove koji mu nedostaju, ni pesimist se ne može pretvoriti u optimista. Jer, njegovo stanje ne proizlazi iz njegovog stava ili odluke, već iz načina na koji mu funkcionira organizam.

Najjednostavnije rečeno, optimisti i pesimisti su takvi kakvi jesu zato što imaju optimističan, odnosno pesimističan mozak.

Optimisti imaju zdravije moždane centre koji reguliraju stres i raspoloženje. Stoga imaju više optimizma vezano za budućnost, kao uostalom i za ostale vremenske dimenzije. I kad se nalaze u jednakim okolnostima, optimist će se osjećati bolje od pesimista. To mu dozvoljava njegov mozak, koji proizvodi više duševnog blagostanja nego pesimistov.

“Pesimizam” čitaj: “depresija

Duševno blagostanje ili kraće “sreća” plod je djelovanja fizioloških procesa u mozgu. Urođeni su ili izazvani ranim životnim iskustvima, a u svakom slučaju dugotrajni. Istraživanje Davida Lykkena na jednojajčanim blizancima koji su živjeli odvojeno pokazalo je da je svačiji nivo sreće ponajviše određen genima. Većina je blizanaca kroz život bila podjednako (ne)sretna neovisno o različitim okolnostima u kojima su živjeli.

Pesimist, bilo zbog kvarnih gena, ili eventualno zbog traumatičnih iskustava, ima narušeno duševno blagostanje, a njegova se kronična patnja pretočuje i u negativan doživljaj budućih okolnosti.

Posebno frustrirani liječničkim porukama o “pesimizmu kao štetnom stavu” ili “navici” vjerojatno su oni vrlo pronicljivi pesimisti koji ispravno uočavaju kad im se okolnosti nepovoljno razvijaju i kojima je teško kad netko njihovo stanje naziva “životnim stavom”.

Je li pesimizam, dakle, presuda protiv koje nema žalbe? U prošlosti je to bio, ali danas nije, zahvaljujući napretku medicine. Kronični je pesimizam posljedica depresivnog poremećaja te se može ublažiti medicinskim putem, točnije psihijatrijskim liječenjem.

Formula za razvedravanje

Kombinacija psihofarmaka, vitamina B, masnih kiselina Omega-3, suportivne psihoterapije, svakodnevne tjelesne rekreacije i čestog izlaganja prirodnoj svjetlosti u stanju je dići depresivno-tmurnu koprenu s očiju većine pesimista. Moguće je da će neki od izliječenih pesimista postati manje pronicljivi u pogledu prepoznavanja nepovoljnog razvoja okolnosti, no istina ne donosi uvijek sreću; ponekad je malo obmane poželjnije!

Teški ljudi i kako se nositi s njima?

Anamarija Kronast

Novinarka i urednica s petnaest godina iskustva u vodećim hrvatskim print i online medijima.

WordPress Ads